Clik here to view.
Velika Gospa je svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, a slavi se svake godine 15. kolovoza pa je taj dan ujedno i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.
Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950, a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.
Život usklađen Božjom riječju
Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: ‘Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!’
Nositeljica života
Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.
Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.
U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molio za pomoć. Pouzdajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao ‘kraljicu Hrvata’. Kroz povijest zazivali su je i ‘fidelissima advocata Croatiae’ (najvjernija zagovornica Hrvata).
Slave i protestanti, ali bez uznesenja
Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ ‘Hrvati’, prvo što će vam odgovoriti bit će ‘Velika Gospa’. Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sveti Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.
U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Voćinu.
Zanimljivo, blagdan slave i luterani i anglikanci, ali bez službenog spominjanja termina ‘uznesenje’.
