Novi kurikulumi testirani su na Proljetnoj školi matematike i fizike te Ljetnoj školi biologije i kemije, a od ove školske godine ih mogu slušati i ostali učenici škola koje su sudjelovale u projektu ‘Prirodoslovna lepeza za mlade znanstvenike’, piše Srednja.hr
Tako će srednjoškolci iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu, Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru te Srednje škole Pavla Rittera Vitezovića Senj već od ove školske godine imati priliku matematiku, fiziku, biologiju i kemiju učiti na potpuno drugačiji način.
Nastava isključivo okrenuta prema učenicima
– Najvažnije i ujedno najoriginalnije novine su da je nastava isključivo okrenuta prema učenicima. Uloga nastavnika više nije tipičan predavač, koji stoji pred pločom s kredom i satima objašnjava teoreme, već je nastavnik menadžer nastave. Učenici su u prvom planu i na jednostavnijim primjerima dolaze do zaključaka koje kasnije primjenjuju na težim primjerima, objasnila nam je profesorica matematike Gornjogradske gimnazije Magdalena Radočaj, također i voditeljica ovog zanimljivog projekta.
Sadržaj koji se obrađuje na matematici nije u redovnoj nastavi već su ga proširili temama koje su primjenjive u svakodnevnom životu. Kroz novi program mladi će naučiti računati vjerojatnosti, ali i najvažnije o kamatnom računu. Na taj će način izbjeći sudbinu starijih generacija, koji zbog loše računice kredite vraćaju u stanovima.
Učit će i kako računati vjerojatnosti slučajnih događaja, ta važna operacija u životu može pomoći pri raznim situacijama, a za mlade je dosta važna i kako bi mogli poput popularnog profesora Tonia Miluna izračunati da na klađenju zarađuju samo država i kladionice.
– Konkretne stvari, kao što je jednostavni kamatni račun, premalo se obrađuju na redovnoj nastavi, pogotovo u srednjoj školi. I sadržaj iz geometrije nam je prikazan na zanimljiviji način. Na ljetnoj školi smo ga obrađivali u Skachpadu, računalnom programu koji inače služi za projektiranje, rekao nam je učenik Antonio.
Učenici se mogu zabavljati i na matematici, biologiji ili bilo kojem drugom predmetu
Novi program ispitan je na ovogodišnjoj ‘Proljetnoj školi matematike i fizike’. Iako se po samom nazivu ova škola za neke može učiniti kao noćna mora, učenici iz Senja, Zadra i Zagreba zbog drugačijeg pristupa zapravo su se zabavljali učeći gradivo iz ova dva, često omražena predmeta.
– Mislim da ne bi imalo smisla učiti samo kroz praktičnu nastavu, projektiranje i slično. Ali dvije trećine školskih sati bi definitivno mogli biti takvi. Jedan sat profesorica objasni i onda mi dva sata vježbamo, radimo nešto, rekao nam je srednjoškolac Toni te dodao kako su tjedan dana u Senju proveli tijekom školske godine, a ne praznika. Sigurni su da im je bilo zabavnije nego li kolegama koji su ostali grijati klupe u Zagrebu.
Za završni rad morali su iskoristiti znanje iz geometrije kako bi projektirali zgradu. Kroz takav oblik nastave napokon su mogli upoznati svrhu učenja formula, kuteva, ravnina, pravaca, trokuta i pravokutnika. Neki su radili tlocrte i bokocrte soba, a drugi tornjeva ili ljuljački. Pri tome su mogli sami odrediti mjere koje će koristiti.
Napokon će se iskoristiti i novi kabineti
Dok novi kurikulum za fakultativnu matematiku nudi teme koje nisu u redovnoj nastavi, program iz biologije, kemije i fizike većinom obrađuje gradivo iz školskog programa, ali na puno zanimljiviji način pa učenici pomoću pokusa otkrivaju zakone o kojima inače uče samo iz udžbenika.
Iako u školi imaju kabinete uređene za eksperimente, ne sjećaju se da su ih koristili. Kada pitaju profesore zašto, kažu im da zbog plana i programa jednostavno ne stignu.
Sada će kroz novu nastavu iz kemije izrađivati jastučiće za grijanje, koji se mogu koristiti pod kaputima u zimskim danima, odjeljivat će čiste tvari iz smjese, a radit će i filmsku krv, za koju kažu da je dosta komplicirana, formula se piše čak i uglatim zagradama.
– Pri izradi filmske krvi na Ljetnoj školi smo koristili skriptu u kojoj je objašnjen cijeli pokus. Podijeljeni smo u grupe od četvero ljudi pa smo zajedno čitali i radili prema uputama, dok su nas profesori samo nadgledali, Dora nam je kratko dočarala kako izgleda učenje s novim pristupom koji će se se na izbornim predmetima iz STEM područja koristiti cijelu godinu.
Na biologiji učenici imaju priliku secirati svinjsko srce ili raditi jabučni ocat
Dok je matematika i fizika testirana na proljeće u Senju, novi kurikulumi iz kemije i biologije provjereni su na ljeto u Zadru. Zamišljeno je da se kemija uči kroz već gore navedene pokuse, dok je u biologiji veći fokus na promatranju prirode.
– Na Ljetnoj školi iz biologije nismo baš radili puno pokusa, više je bilo terenske nastave. Išli smo na otok Ošljak. Tamo smo u grupama prikupljali podatke o bioraznolikosti područja, bilježili smo podatke o biljkama. Uz to smo radili i jabučni ocat, kromatografiju, ali meni je najbolje bilo seciranje svinjskog srca. To je stvarno bio vrh, ne može puno bolje, jedino da su nam uz to još nabavili bubreg, jetru i slično, prisjetio se maturant Luka kako je proveo zanimljivo ljeto u Zadru.
Nadaju se kako će se ova pozitivna iskustva nastaviti i u novoj školskoj godini. Osim pokusa i terenske nastave, učenici će se na ovim fakultativnim predmetima pripremati i za državnu maturu pa se nadaju kako će im dodatna nastava pomoći i pri upisu na fakultet.
Što je još novo pročitajte na portalu Srednja.hr, gdje možete pogledati i fotogaleriju.