Kada je prošle godine Apple predstavio iPhone XS, XS Max i XR, većina analitičara smatrala je kako će upravo s najslabijim modelom XR privući najveći broj korisnika. Razlog je jednostavan – cijena. Iako nije riječ o jeftinom telefonu, XR bio je cjenovno najprihvatljiviji Appleov smartphone te generacije tako da su se milijuni dotadašnjih vlasnika iPhonea kojima je isticao ugovor i koji su trebali kupiti novi model iPhonea, odlučili upravo na taj uređaj.

iPhone XR u prodaji se pojavio tijekom listopada prošle godine, a iako iz Applea više ne objavljuju prodajne rezultate svojih telefona, prema podacima analitičkih kompanija, to je najprodavaniji smartphone prva tri kvartala 2019. godine. Prema ranijim podacima o prodaji u prva dva kvartala, iPhone XR zauzeo je prvu poziciju kao najprodavaniji telefon na svijetu, dok podaci o prodaji u trećem kvartalu pokazuju isti trend.

Tako je i u trećem ovogodišnjem tromjesečju iPhone XR najpopularniji smartphone na svijetu koji je zauzeo 3 posto tržišta, dok nakon njega slijede dva Samsunga – A10 i A50. Četvrto mjesto zauzeo je Oppo A9, dok se na petom mjestu smjestio iPhone 11. Što se ostatka ljestvice top 10 najprodavanijih telefona u razdoblju između srpnja i rujna tiče, ostalih pet mjesta zauzimaju Oppo A5s, Samsungov Galaxy A20, zatim još jedan Oppov model – A5 te Xiaomi Redmi A7 i Huawei P30.

Za sljedeću godinu već sad možemo nagađati da će jedan od favorita za najprodavaniji model biti iPhone 11. Nasljednik XR-a dolazi s još boljim hardverom i kamerama, a kolika je njegova popularnost već sada govori činjenica da je, iako je njegova prodaja počela pred kraj samog kvartala, taj je telefon zauzeo peto mjesto, prenosi Zimo.

Blagdansko prejedanje, koje je za mnoge počelo već početkom prosinca, svoj će vrhunac dosegnuti za Novu godinu. Zato nije loše nekoliko dana jesti lakšu hranu, a kilogrami će se manje skupljati uz tjelovježbu.

– Sve ovisi o tome u kakvom smo stanju, jesmo li prije prije trenirali nismo. Nekome tko tek počinje bilo bi praktičnije da krene prvo hodati, objašnjava fitness trener Tomislav Vidaković.

Umjesto bučica, kod kuće se može vježbati i s bocama vode.

Vježbati je ipak malo teže kad je puno pečenke u trbuhu, no sa sarmom je puno lakše.

– Sarma je bogata vlaknima i probiotičkim bakterijama. Preporuka je povećani unos vode, voća, povrća, može i kroz prešane sokove, tekućina kroz variva i juhe, nemasno i što manje rafiniranog šećera, poručuje nutricionirastica Karmen Matković Melki, prenosi Dnevnik.

Tijekom zime možete se osjećati lošije, a hrana može imati značajan utjecaj na vaše raspoloženje, objašnjavaju nutricionisti.

Postoji način da poboljšate svoje raspoloženje uz hranu i piće koje konzumirate što će biti za vaše dobro, objašnjavaju nutricionistkinje Catherine Nay i Megan Brown za Futurity.

– Budući da ne postoji niti jedna hrana ili hranjiva tvar koja bi mogla spriječiti depresiju, konzumiranjem raznog povrća, voća, proteina, mliječnih proizvodi s niskim udjelom masti i cjelovitih žitarica osigurat ćete adekvatan unos vitamina i minerala koji su potrebni za dobro zdravlje, kaže Brown.

Kako biste se dobro osjećali tijekom zime i iscrpljujućeg blagdanskog perioda vrlo je važno unosite sljedeće hranjive sastojke:

1. Triptofan

Vjerojatno ste čuli da se zbog puretine možete osjećati pospano. I ima istine u tome. Triptofan, koji se nalazi u puretini, je esencijalna aminokiselina što znači da ga vaše tijelo ne može proizvesti i morate ga unijeti.

Triptofan izgrađuje serotonin, važna neurotransmiter koji mozak proizvodi i koji ima ulogu u kontroli sna, apetita i u živčanom sustavu. Povećana razina serotonina zapravo može poboljšati raspoloženje, ali proizvodnja serotonina ograničena je dostupnošću triptofana. Ako ne želite konzumirati puretinu, triptofan možete pronaći u orasima, mlijeku, lososu, jajima, sojinim proizvodima i špinatu.

2. Magnezij

Špinat ne samo da sadrži triptofan, nego i magnezij zbog kojeg ćete bolje spavati i manje osjećati tjeskobu, kaže Nay.

Ostali izvori magnezija su: cjelovite žitarice, mahunarke i orasi.

3. Fitonutrijenti

Hrana s visokim udjelom šećera može vam pomoći da privremeno povećate šećer u krvi. Međutim, kada vam padne šećer u krvi može doći i do promjene raspoloženja. Umjesto deserta s visokim udjelom šećerom, Nay savjetuje umjereno konzumiranje voća ili tamne čokolade.

– Bobičasto voće sadrži fitonutrijente koji pomažu u zaštiti mozga od utjecaja stresa. Tamna čokolada također sadrži antioksidans za koji se pokazalo da smanjuje upalu, a upala je povezana s depresijom, kaže Nay.

4. Omega-3 masne kiseline

Slično fitonutrijentima, omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi poput lososa, sardina, pastrve i tune također mogu pomoći u smanjenju upale u tijelu. Američko udruženje za srce preporučuje konzumiranje ribe dva puta tjedno, ali ako ne volite ribu, Brown kaže da sjemenke lana, chia sjemenke i orasi također sadrže ovu zdravu masnoću.

5. Polifenoli

Pića, posebno ona koja sadrže kofein, mogu utjecati na vaše raspoloženje.

– Kofein je stimulans i na svakog pojedinca utječe različito, kaže Brown. Iako može ometati san ili pridonijeti osjećaju anksioznosti, umjerenost zapravo može pomoći kod poboljšanja vašeg raspoloženja.

Čaj, kava i vino sadrže korisne biljne polifenole, koji su snažni antioksidansi i smanjuju upalu u tijelu, ali ih je važno konzumirati umjereno.

Unos veće količine vode može vam pomoći kod podizanja raspoloženja jer se čak i kod blage dehidracije možete osjećati lošije, piše RTL.

Možda su vas i upozoravali da nije dobro pucketati zglobovima prstiju, no mnogi imaju tu naviku za koju se govori kako može uzrokovati i pojavu artritisa.

Prostor u zglobovima ispunjen je tekućinom koja se zove sinovijalna tekućina, a izgledom nalikuje na žumanjak. Ta je tekućina odgovorna za smanjenje trenja u zglobovima dok se krećemo, a sadrži i plinove kao što su ugljični dioksid, kisik i dušik.

Kad pucketate zglobovima, prostor u zglobovima između kostiju se ispruži, a kako se širi stvaraju se negativni tlakovi i nastaje vakuum. Tada se zbog sinovijalne tekućine formiraju mjehurići koji onda pucaju – što rezultira šumom koji se čuje kad pucketate.

Isti zglob ne možete ponovno puknuti ako ne pričekate oko 20 minuta koliko treba da se plinovi ponovo pojave u sinovijalnoj tekućini. I premda se većina medicinskih izvora slaže da je ovo sigurna praksa, ako osjećate bol svakako biste trebali prestati.

Nobelovac Donald Unger odlučio je provjeriti uzrokuje li pucketanje stvarno artritis pa je pucketao zglobove jedne ruke dok drugu nije dirao, a otkrio je da su bili rezultati isti – niti jedna ruka nije imala artritis.

Jedna je studija iz 1990. godine, u kojoj je sudjelovalo 300 ljudi, otkrila kako pucketanje zglobovima tijekom dužeg vremena može uzrokovati oticanje ruku i smanjene snage pri stisku – no od tog istraživanja nikad nije napravljeno više relevantnih studija koje bi to i potvrdile, prenose 24 sata.

eke škole u Velikoj Britaniji odlučile su promijeniti analogne satove u učionicama u digitalne jer ih učenici ne znaju čitati, prenosi eightieskids.com. Malcolm Trobe, zamjenik glavnog sekretara u Udruzi za školarce i studente rekao je kako učenici mlađi od 18 godina samo poznaju modernu tehnologiju.

– Nove generacije ne znaju čitati vrijeme sa analognih satova. Navikli su na digitalne jer su njima uglavnom izloženi, kazali su u školi.

Profesori su izjavili kako žele da učenici budu opušteni tijekom nastave, a analogni satovi stvaraju stres.

– Ne želite da ne znaju koliko je sati i da su pod stresom za vrijeme ispita jer ne znaju koliko im je vremena ostalo, rekao je Trobe.

– Škole rade sve kako bi se najmlađi učenici osjećali što ugodnije. Bolje je da imamo digitalne satove jer je učenicima lakše s njih pročitati vrijeme, dodao je.

Iako su učenici naučeni kako koristiti analogne satove u školi, mnogi i dalje ne razumiju to.

– Malo je žalosno to što ne znaju na analogni sat, ali učit ćemo ih i dalje. Digitalni satovi su svejedno spas, složio se.

U 2018. Sally Payne, pedijatrica, otkrila je da je djeci sve teže držati olovke jer svakodnevno koriste tehnologiju umjesto olovaka.

– Da bi držali olovku potrebna je kontrola mišića u prstima. Djeci treba jako puno vremena da razviju tu vještinu. Lakše im je dati tablet nego ih poticati i učiti da se igraju kockama, da režu papire i lijepe, vežu uže. Zbog ovoga oni ne razvijaju vještine kao što je držanje olovke, rekla je Payne a prenosi 24 sata.

Umjesto da se u Zrmanji zrcali ljepota krša, po njoj je plivao mazut koji je kiša iz tla istjerala.

“Kad je voda velika, ona uđe u taj kraški kraj i iznese van dio mazuta i njega toliko ima da će to izlaziti 100 godina”, rekao je za Dnevnik Nove TV Ivan Matić iz EKO udruge “Ravni Kotari”.

Mještani godinama upozoravaju na ovaj problem, još otkad je početkom 1980-ih zatvorena tvornica glinice u Obrovcu.

“Pri sanaciji samog postrojenja glinice, tu su se nalazili veliki rezervoari mazuta. To je po nekakvoj procjeni, izračunali smo, moglo biti negdje oko 400 kubika koji nije iskoristiv”, rekao je Matić.

Opasni je otpad, prema svemu sudeći, završio u podzemnim kanalima i to u kraju koji upravo na ljepoti rijeke Zrmanje piše svoju turističku priču.

“Snimljene su nebrojene promotivne reklame, između ostalog i Winnetou, a da sad turist dođe imao bi što i vidjeti”, rekao je ekološki aktivist Igor Jurčević.

Osim u Obrovcu, onečišćenje su vidjeli i stanovnici obližnjih mjesta. Naime, mazut je ovoga puta doplivao i do Novigradskog mora. Ni vodopravna inspekcija ne zna gdje je mazut otišao. Iako za problem znaju, zbog nabujale rijeke i visokog vodostaja, do Zrmanje nisu mogli.

“Kanjon rijeke nije bilo moguće obići ni plovilom, jer je voda izrazito brza”, stoji u odgovoru Državno inspektorata.

No obišli su, kažu, dio uz obalu Novigradskog mora i na pučini nisu vidjeli tragove masnoće. Izgleda da o razmjerima onečišćenja nisu ni obavijestili resornog ministra.

“Onaj tko je to zabilježio, tko god je to registrirao, ima obavijestiti Državni inspektorat i Državni inspektorat postupa u skladu s tim”, rekao je ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić.

Oni su, poručuju, nakon izlaska na teren, o svemu usmeno obavijestili Hrvatske vode.

“Hrvatske vode trenutačno obavljaju pojačani nadzor cijele dionice od Obrovca do Novigradskog mora, od strane vodočuvara”, stoji u odgovoru Hrvatskih voda.

Na temu ekološke katastrofe koja je pogodila Zrmanju, u Dnevniku Nove TV gostovala je biologinja Morana Bačić.

Rekla je kako je izlijevanje mazuta nemoguće spriječiti.

“Ne možemo spriječiti da se mazut izlije jer ne znamo koliko ga ima u tom kršnom području, ali se mogu smanjiti posljedice njegova izlijevanja, tj. lokalizirati izlijevanje da ne ode skroz do Novigradskog mora”, rekla je Bačić.

“Obzirom da se točno zna gdje su ta izvorišta, mogu se staviti plutajuće brane tako da skupljaju, da se ne razlijeva, i mogu se stavljati uljni separatori koji bi pročišćavali rijeku”, dodala je.

Usprkos zagađenju, Bačić je rekla da izvori pitke vode nisu onečišćeni: “Mazut se izlijeva nizvodno od Obrovca, ispod bivše tvornice glinice, a izvori vode su poviše.”

Ličko-senjska policija uhitila je dvojac koji je 25. prosinca 2019. u ranim jutarnjim satima teško ozlijedio 52-godišnjeg pješaka u Gospiću.

Nesreću je skrivila 19-godišnjakinja koja je upravljala osobnim automobilom njemačkih registracijskih oznaka iz smjera Gospića prema Smiljanskog Polja.

Protiv nje je podnesena kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinila tri kaznena djela i to izazivanje prometne nesreće, nepružanje pomoći i sprječavanje dokazivanja.

Zbog nepružanja pomoći i sprječavanja dokazivanja priveden je i suvozač, mladić iz Gospića (21).

Nakon što je vozačica prednjom desnom stranom automobila udarila pješaka koji se kretao uz kolnik budući da se nije kretala sredinom obilježene kolničke trake, udaljila se s mjesta prometne nesreće, a da nije pružila pomoć pješaku.

Mogli su to učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, o tome nisu obavijestili policiju, iako su oboje bili svjesni da je ona radnjom u prometu ozlijedila pješaka.

Nakon toga dvojac se vratio na mjesto prometne nesreće i s kolnika su uklonili desni retrovizor koji je otpao s automobila, doznaje Večernji list.

Ozlijeđeni muškarac je zadržan na liječenju u Općoj bolnici u Zadru.

Škoro uopće nije kandidat ekstremne desnice, on je kandidat promjene, rekla je analitičarka Ankica Mamić u emisiji Večernjeg TV-a komentirajući mogućnost da birači Miroslava Škore u drugom krugu predsjedničkih izbora podrže Zorana Milanovića, a ne Kolindu Grabar-Kitarović.

Zadnja anketa pokazuje da je Zoran Milanović povećao prednost pred Kolindom Grabar-Kitarović. Je li moguće da Kolinda predsjednica u zadnji trenutak preokrene trend? “Ja bih rekla da je nemoguće”, kaže Mamić, dodajući da za nju to istraživanje nije bilo nikakvo iznenađenje. “Morao bi se dogoditi neki strašno veliki gaf na Milanovićevoj strani ili nekakvo veliko postignuće aktualne predsjednice i kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović da bi se taj trend preokrenuo”, rekla je Ankica Mamić. Smatra da Milanović toliko silno želi na funkciju predsjednika da će svoj karakter držati pod kontrolom, piše Večernji list.

Mamić također kaže da je apsolutno vjerojatna mogućnost da birači trećeplasiranog Miroslava Škore podrže Milanovića u drugom krugu. Smatra da su Škorini birači dijelom isti oni koji su nekad glasali za Most, kad ta stranka nije bila profilirana lijevo ili desno. “Škorini birači meni jako sliče na onaj prvi Mostov uspjeh. Škorini birači nisu isključivo krajnja desnica. Rekla bih da je njih zapravo u desnici puno manje nego što je javna percepcija. Škoru su podržale ekstremno desne stranke i onda je onaj jednostavni zaključak “Ah, on je kandidat ekstremne desnice”. Škoro uopće nije kandidat ekstremne desnice, on je kandidat promjene. Kod Škore sigurno ima desnih birača, zato su ga i podržali Suverenisti i ta skupina, međutim, to sigurno nije većina njegovih birača”, uvjerena je Mamić, koja također misli da Škoro neće biti lider desnice koja ga priziva.

“Ako gospodin Škoro želi krenuti graditi stranku koja će izaći na parlamentarne izbore, ja mu savjetujem da odmah poslije svetog Vinka ostavi vinograd i pjesme i krene se ozbiljno baviti tim poslom, jer taj posao se ne može raditi bez da je lider, onaj koji zapravo motivira i vuče svoje pristaše da taj težak posao odrade”, zaključila je Mamić.

Mamić kaže da se Milanović ne smije opustiti jer bi onda mogao izgubiti, mora ostati u kampanji. “Treba nastaviti komunikaciju s vlastitim biračima, a posebno je važno što sada vi komunicirate s biračima kojima vi niste prvi izbor”, kaže Mamić. Mamić je rekla i da je broj hrvatskih birača još uvijek prenapuhan. “Nemamo 3,8 milijuna birača, mislim da je to bliže 3,5 milijuna, ali to je samo moja pretpostavka”, rekla je.

Mamić smatra da eventualni poraz Grabar-Kitarović ne bi mogao dovesti do značajnijih pomaka u HDZ-u te da je sudbina Andreja Plenkovića u njegovim rukama, piše Večernji list.

Hrvatska od 1. siječnja iduće godine dobiva novi Zakon o kaznenom postupku. Ovo je već osmi put da se taj zakon mijenja. U pitanju su pravila po kojima se vode svi sudski procesi na hrvatskim sudovima, reguliraju prava policije, okrivljenika i tužitelja, određuje istražni zatvor i rok u kojem okrivljeni mogu boraviti iza rešetaka.

Upravo jedna od glavnih novosti u Zakonu koji stiže za par dana tiče se istražnog zatvora, odnosno njegovog maksimalnog trajanja. Ukida se tako rok istražnog zatvora tijekom žalbenog postupka za osobe osuđene na kaznu dužu od pet godina zatvora.

Drugim riječima, ako dobijete nepravomoćnu presudu od pet godina zatvora ili težu, njezinu pravomoćnost moći ćete čekati samo iza rešetaka i to prilično dugo. Novi zakon kaže “najdulje do isteka trajanja izrečene kazne”. U slučaju kazne od pet godina to iznosi pet godina, u slučaju kazne od deset godina to može potrajati i do tih istih deset godina, piše Telegram.

Do sada su postojali rokovi

S obzirom na dužinu trajanja žalbenih postupaka, te u situaciji kada novi Visoki kazneni sud koji je trebao ubrzati donošenje odluka i ujednačiti sudsku praksu, ne počinje s radom 1. siječnja 2020. kako je planirano, ovo zakonsko rješenje pokazuje se krajnje polemičnim.

Prije svega sa stajališta ljudskih prava i to prava presumpcije nedužnosti, te prava na žurno vođenje kaznenog postupka. Osim toga dovedena je u pitanje i razmjernost trajanja istražnog zatvora u odnosu na propisanu kaznu.

Do sada su u Zakonu o kaznenom postupku postojali propisani rokovi trajanja istražnog zatvora. Oni su ovisili o visini izrečene kazne, te su se s obzirom na to mogli produžavati za određeni period. No, u svakom slučaju bili su limitirani. Sada toga više neće biti. Više uglednih pravnih stručnjaka na to je i javno upozorilo.

Krše se ljudska prava? 

Kako je upozoreno u Zaključcima XXXII. Savjetovanja Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu, koje je potpisala predsjednica udruženja profesorica Zlata Đurđević, “neograničeno trajanje obaveznog istražnog zatvora krši pretpostavku nedužnosti, načelo razmjernosti i obvezu vođenja žurnog kaznenog postupka što ih propisuje Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava.”

Da je ovo zakonsko rješenje dvojbeno upozorili su u svom znanstvenom radu i Elizabeta Ivčević Karas, redovita profesorica na Katedri za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu i Zoran Burić, docent na istoj katedri. Oni smatraju kako se zadržavanje okrivljenika istražnom zatvoru ni u kom slučaju ne smije pretvoriti u izdržavanje kazne zatvora.

“Premda se prema judikaturi Europskog suda za ljudska prava, nakon što je donesena presuda više ne primjenjuju standardi iz Konvencije koji se odnose na trajanje istražnog zatvora do donošenja presude, to ne znači da bi ukidanje najduljih rokova trajanja obaveznog istražnog zatvora bilo primjereno rješenje za hrvatski kazneni postupak. Ovaj stav sud je zauzeo zbog različitih praksi pojedinih država, pa tako, dok se u nekim državama kriterij ‘razumnog roka’ trajanja istražnog zatvora primjenjuje i tijekom žalbenog postupka, u drugima se ne primjenjuje, ovisno o konkretnom pravnom uređenju”, navode.

U obrazloženju ove polemične zakonske izmjene Ministarstvo pravosuđa bilo je vrlo šturo. Navedeno je tek da je primjećeno da do sada propisani maksimalni rokovi istražnog zatvora znaju isteći prije nego što je pravomoćno osuđen netko kome je izrečena zatvorska kazna od pet godina.

Ovdje valja podsjetiti da se to dogodilo primjerice u slučaju Darka Kovačevića Daruvarca koji je nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora, ali tijekom žalbenog postupka nije bio u istražnom zatvoru jer su bili istekli maksimalni rokovi za to. Kasnije mu je kazna smanjena na četiri godine. Taj slučaj stvorio je mnogo nezadovoljstva u javnosti zbog čega je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković obećao izmjene rokova istražnog zatvora.

Nije tajna da gotovo u svakoj grani hrvatskog gospodarstva nedostaje radnika, ali mnoge bi mogla iznenaditi informacija da u Hrvatskoj nedostaje ribara. Baš kao i druge tvrtke, tako i domaći ribari moraju posezati za radnicima iz inozemstva jer Hrvati više ne žele ići za ribare.

“Došli smo u stanje da moramo tražiti ljude iz inozemstva. Zapošljavanje na brodu nije jednostavno, traže se papiri potrebni za plovidbu, to je neusporedivo kompliciranije nego angažiranje radnika za kopneni posao. Zato smo, za početak, dobili dozvolu da ih zaposlimo kao sezonce. Treba vidjeti kako će to funkcionirati, puno je problema sa strancima. Kakve su im životne i radne navike, prehrana… Mišljenja sam da će sporazumijevanje biti najveći problem. Pretpostavimo da oni znaju engleski, ali ga ne znaju naši ribari. Brod je mali prostor s malo ljudi, nemoguće je živjeti i raditi bez stalne komunikacije. Na baušteli, na velikom gradilištu uvijek će se naći netko da tom strancu objasni ono najvažnije, neki inženjer, šef gradilišta. Posao na ribarskom brodu nije baš jednostavan”, ispričao je ribar Romeo Mikičić Novom listu.

Vjerovali ili ne, trend odlaska na rad u Irsku popularan je i među ribarima. Plaće ribara u irskoj su neusporedive s onima u Hrvatskoj, a mjesečni iznos koji ribari dobiju u Irskoj je 4.000 eura. Međutim, nakon nekog vremena hrvatski ribari u Irskoj vide da je težak rad na sjeveru pa rijetko koji u Irskoj ostane u ribarstvu, uvjeravaju ribarski poslodavci. Kažu da su se neki vrlo brzo vratili, a većina je potražila sreću s poslovima na kopnu.

Kako je ribar Mikičić ispričao Novom listu, ribarski poslodavci imali su velika očekivanja od scrapinga. To je program koji je država pokrenula u suradnji s Europskom unijom, a cilj programa je smanjenje ribolovne flote i ribolovnog napora. Ribari su se uz obeštećenje povlačili iz posla, dok su njihovi brodovi uništavani.

“Scrapingom je obuhvaćeno sigurno 80 koćara, očekivali smo veliki priljev ljudi koji su ostali bez posla. Dogodilo se suprotno, nitko nam se nije javio. Uglavnom, zaposlili su se u turizmu, taj je posao neusporedivo lakši, radi se četiri do pet mjeseci. Posao lako pronalaze, samo u Krilu Jesenice svake godine registrira se sedam do osam novih turističkih brodova. U takvoj situaciji nove kadrove mi naprosto nemamo odakle privući. Nema nam druge, nego tražiti ljude iz inozemstva”.

Što se tiče policijske evidencije u posljednja 24 sata, u zadarskom su kraju zabilježena dva incidenta.

U jednom je mladić mrtav pijan napao konobara, dok su u drugom dvije naoružane osobe opljačkale trgovinu.

24-godišnjak kojem je izmjereno 2,09 promila alkohola u krvi, u kafiću u Ulici Nikole Tesle u Gračacu najprije je verbalno, a potom i fizički napao konobara.
Odveden je u policiju na otrježnjenje te je zaradio optužni prijedlog.

Također u petak, u popodnevnim satima, dva još uvijek nepoznata počinitelja upala su u trgovinu u Ulici Nikole Firentinca i uz prijetnju oružjem otuđili novac.

Od petka je dopuštena uporaba pirotehnike prvog i drugog stupnja. Iz policije pozivaju roditelje na veći oprez jer ako se dijete teže ozlijedi, osim novčanih kazni, roditeljima prijeti i zatvor.

No, iako petarde do sada nisu bile dozvoljene, njihovi zvuci odjekuju već danima, a zabilježene su prve žrtve.

“Jedno dijete teško ozlijeđeno i dvoje lakše. Ima na nekim mjestima materijalne štete zato što se petarde ubacuju tamo gdje se ne bi smjele – i u koševe za smeće i u poštanske sandučiće i, nažalost, u parkirne automate”, rekao je za Novu TV Tomislav Vukoja iz Ravnateljstva policije.

Iz udruge Prijatelji životinja u petak su zatražili potpunu zabranu uporabe pirotehničkih sredstava F2 i F3 tijekom cijele godine, navodeći da je više od 30.000 građana potpisalo peticiju za zabranu petardi jer im je, ističu, dosta terora nad ljudima i životinjama.

Prijatelji životinja u priopćenju navode kako su ponovno uputili dopis MUP-u sa zahtjevom da se hitno izmjeni Zakon o eksplozivnim tvarima i zabrani uporaba pirotehničkih sredstava F2 i F3 kategorije tijekom cijele godine, uključujući razdoblje od 27. prosinca do 1. siječnja. Apsurdnim drže dopuštenje uporabe pirotehnike od 27. do 30. prosinca kada se ništa ne slavi.

Traže i da ih se uključi u radnu skupinu kako bi na taj način mogli aktivno doprinijeti izmjeni zakona, na dobrobit svih životinja koje pate i trpe negativne posljedice od uporabe pirotehnike.

Predsjednik udruge i posebni savjetnik ministra poljoprivrede za područje zaštite životinja Luka Oman upozorava na nelogičnost trenutne zakonske regulative, jer s 15. prosinca počinje prodaja pirotehnike čija je uporaba tada zabranjena, pa se eksplozije i ozljede događaju već i tada.

Zdravlje ljudi i životinja bitnije od nečijeg profita

Ističe da je zdravlje i sigurnost životinja i ljudi daleko bitnije od nečijeg profita, pa opće dobro i zaštitu građana treba staviti na prvo mjesto. Podsjeća da su potporu njihovoj inicijativi dala ministarstva znanosti i obrazovanja, turizma, zdravstva, gospodarstva i poljoprivrede, kao i brojne druge institucije, pojedinci i organizacije, među ostalima i Hrvatska liječnička komora.

Potporu im je dala i pravobraniteljica za djecu, upozoravajući da je “buka i opasnost od ozljeđivanja eksplozivnim napravama, bila to i pirotehnička sredstva razreda F2 i F3, sa svim psihološkim štetnim učincima jednako neprihvatljiva za osobe i životinje, a osobito djecu”.

Životinje zbog paničnih napada dobivaju infarkt

Lorena Herceg upozorava kako su iz udruge svake godine preplavljeni vijestima o stradanjima divljih životinja te pasa i mačaka od petardi. “Životinje se strahovito uznemire, tresu i pokazuju simptome paničnog napada od kojih neki završe infarktom. Psi bježe od straha, a u nekim slučajevima i poginu pod naletom vozila”, naglasila je.

Napominje i kako su od petardi lani ozlijeđene 23 osobe, od kojih je sedam teško, a petero od njih bila su djeca mlađa od 14 godina. Najmlađa ozlijeđena osoba imala je samo četiri godine, a i ove godine već ima ozljeda.

Kao što se i najavljivalo, stiglo nam je dugo očekivano zahlađenje. Sinoć je snijeg pao u višim predjelima Dalmatinske zagore, a jutros su pahulje vidjeli i stanovnici Makarske rivijere.

Također, čitatelji Dalmacije danas javljaju da snijeg pada i na imotskom području, a pokrivač se stvorio na Kamenskom.

Temperature zraka u Zagori su niske i kreću se oko 3 Celzijeva stupnja. Uz obalu su temperature također osjetno pale u odnosu na jučer i uglavnom su od 5 do 10 Celzijevih stupnjeva.

Najhladnije je u planinama pa se primjerice na Dinari temperatura spustila na -9 Celzijevih stupnjeva.

Dan obilježava bura, koja je umjerena do jaka s povremenim olujnim udarima. Makarsko primorje biježi udare bure do 108 km/h, a olujni udari su i u Splitu te dosežu 80 km/h.

Danas oko 11.40 Crometeo, stranica za najažurnije meteorološke informacije za Hrvatsku i regiju, na svojoj službenoj Facebook stranici piše kako Zadrani “javljaju povremene pahulje”.

Vrški Božićni šušur došao je svom kraju.

Nakon punih četiri dana raznovrsnog programa, na red su došli dečki i cure iz popularne zadarske acapella grupe A.K.A. Crescendo.

Glazbeni program su započeli najljepšim zadarskim baladama dok su nastavili popularnim božićnim pjesmama.

Organizatori su se pobrinuli da posjetitelji ne odu gladni kući te su pripremili „brudet od uliganja“.

Šef kužine je bio Boris Vukić – Gavun dok su mu pomagali Mladen Maraš i Denis Predovan.

Iako je pripremljen pun kotao, porcije su brzo razgrabljene što dovoljno govori o kvaliteti.

Organizator Šime Stojak zahvaljuje se svim volonterima koji su pomogli pri uređenju Vrške Božićne čarolije i Općini Vrsi koja nesebično podupire manifestaciju.

Zoran Milanović danas je boravio u Zadru.

Standardnom društvu SDP-ovaca pridružio se i virski načelnik Kristijan Kapović.

Predsjednički kandidat obišao je ribarnicu, prošetao trgom, a većinu vremena proveo je na Adventu.

– Hvala Zadre, hvala na velikoj podršci u prvom krugu. Ni prema kome s mržnjom, prema svima s dobrom vjerom. Zadre, idemo po pobjedu 5 siječnja, poručio je.

Na području grada, sjetimo, Zoran Milanović pobijedio je HDZ-ovu kandidatkinju s ukupnih 30,53 posto osvojenih glasova. Na drugom je mjestu bila Kolinda Grabar-Kitarović s 28,84 posto, a treći je Miroslav Škoro s 18,52 posto.

Zbog olujnog vjetra na autocesti A1 između tunela Sveti Rok i vijadukta Božići vozi se uz ograničenje brzine od 40 km na sat, a snijeg mjestimice pada u Lici, izvijestio je u subotu navečer Hrvatski auto klub (HAK).

Jak vjetar mjestimice usporava promet i na A6 Rijeka-Zagreb između tunela Tuhobić i čvora Kikovica gdje se također vozi uz ograničenje brzine od 60 km na sat.

Zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Senja i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Snijeg mjestimice pada u Lici. Kolnici su mjestimice vlažni i skliski u većem dijelu Hrvatske, a magla mjestimice smanjuje vidljivost u unutrašnjosti.

Vozače se upozorava da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama.

Zbog zimskih uvjeta, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama, dok je za ostala vozila obvezna uporaba zimske opreme na županijskoj cesti ŽC Bjelopolje-Donji Lapac.

Na većini graničnih prijelaza nema dojava o dužim čekanjima.

Zbog radova na GP Goričan tranzitni teretni promet preusmjerava se preko čvora Goričan i dalje obilaznim pravcem na stari GP Goričan (obilazni pravac: čvor Goričan-ŽC2026-DC3-stari GP Goričan).

U prekidu je trajektna linija 435 Zadar (Gaženica) – Iž (Bršanj) – Rava – M. Rava.

Ticanje luka M. Rava i Rava obavit će se u nedjelju 29. prosinca s polaskom iz Zadra (Gaženice) u 15,30 sati. Povratno putovanje iz M. Rave je u 18,15 a iz Rave u 18,35 sati.

U subotu je predsjednički kandidat Zoran Milanović bio u Zadru, a u šetnji gradom i njegovom društvu bio je načelnik Općine Vir Kristijan Kapović. Podrška koju mu je pritom pružio nije neočekivana, jer je Milanović bio dugogodišnji šef SDP-a i hrvatski premijer, dok je Kapović najveći dio svoje političke karijere proveo u SDP-u iz kojega je izašao svojom voljom.

– Milanović je bolji kandidat za predsjednika Republike Hrvatske od Kolinde Grabar Kitarović na ovim izborima. Nakon što sam kao nezavisni načelnik na parlamentarnim izborima 2011. i 2015. godine podržao Milanovića na njegovom premijerskom putu, sasvim je logično i normalno da mu pružim podršku na njegovom putu prema Pantovčaku, odnosno preuzimanju funkcije predsjednika Republike – objašnjava načelnik Kapović razloge javno iskazane potpore kandidatu Milanoviću. U društvu kandidata Milanovića i načelnika Kapovića bili su, među ostalima, predsjednica županijskog SDP-a Renata Sabljar Dračevac, dopredsjednik županijskog SDP-a Duško Vidov te potpredsjednik Općinskog vijeća Općine Vir i šef virskog SDP-a Marino Rukavina.

Tko zna koliko je onečišćenja “popila” rijeka Zrmanja, koju piju stanovnici Zadra i dobrog dijela županije. Nešto odvratno zagadilo joj je dobar dio toka pa je smaragdno-zelena boja promijenila boju i dobila po sebi mrlje slične kožnom oboljenju, kao da je gubava.

Plutajuće zagađenje njezinim je vodenim strujama došlo i do zatvorenog bazena Novigradskog i Karinskog mora. Obrovčani tvrde da je zagađenje za posljednjeg nevremena praćenog obilnom kišom zapravo mazut koji je zagadio kršku ljepoticu od sela Maričići do ušća desetak kilometara niže. Padine moćnog Velebita izbušene su brojnim krškim kanalima, špiljama, podzemnim tokovima i šupljinama, a znamo da tekućina bez problema nađe svoj put i na zahtjevnijem terenu.

Igor Jurjević (36), Obrovčanin zaljubljen u svoju zelenu rijeku, digao je dron i zabilježio ovu ružnu pojavu na tekućoj ljepotici, za koju kaže da nikako nije prvi put, pišu 24sata.

Redovito kad pada kiša 

– Ovo je već nekoliko puta da je mazut završio u rijeci u zadnjih nekoliko godina. Nije riječ se o mulju, siguran sam u to, jer sam snimio točno mjesto iz kojeg mazut ulazi u rijeku, a nalazi se ispod zaseoka Maričići, koje je svega 400-tinjak metara zračne linije udaljeno od nekadašnje tvornice glinice iznad Obrovca. Ostaci mazuta iz bivše tvornice očito su pušteni u zemlju. Izlijevanje mazuta u rijeku događa se redovito kad napada kiša u Lici. Rijeke ponornice se napune vodom, a bujice ‘počiste’ sve kraške džepove u kojima se zadržao mazut – rekao je Jurjević i dodao da misli kako zdravlje ljudi koji piju Zrmanju ipak nije bilo izravno ugroženo jer se voda za opskrbu crpi u gornjem toku rijeke, iznad Obrovca.

– Ali ovo je velika šteta za ekološki sustav Zrmanje, za ribe, prirodu i školjkaše u Novigradskome moru, gdje se školjke uzgajaju i za prodaju. Problem je što nitko na ovakve stvari ne reagira. Treba uprti prstom u sve jedinice lokalne samouprave koje se graniče s tim područjem, jer gospodarsku sliku temelje na turizmu, a ne čine ništa da se ovakve situacije saniraju. Tim više jer ni sanacija same tvornice glinice očito nije obavljena kako treba, ali kao da nikoga za to nije briga. Možda bi trebalo napraviti reviziju same sanacije jer netko za ovo mora odgovarati. Ljudsko zdravlje nema cijenu – kaže Igor Jurjević.

Ivan Matić (35), predsjednik ekološke udruge Eko Zrmanja, u potpunosti se slaže s Jurjevićem.

– Bitku s mazutom smo izgubili. Nažalost, posljedice su dugoročne. U pravom trenutku nije napravljeno što je trebalo napraviti i dogodio se niz pogrešaka, pa bi upravo zbog toga trebalo pod hitno napraviti reviziju postupka sanacije pogona tvornice Glinice i pronaći onoga tko je pogriješio jer za ovo stvarno netko mora odgovarati. Navodno postoje dokazi da je uzrok ove ekološke katastrofe jedna klasična korupcijska afera, ali to je na institucijama. Bitka koju još možemo dobiti jest prevencija izlijevanja bazena lužine, također ostatka nekadašnje tvornice Glinice, a u kojima se nalaze goleme količine lužine i crvenog mulja. Posljedice izlijevanja bile bi nesagledive i pogubne za sve nas. Ovo je potrebno napraviti ‘jučer’, jer samo je pitanje dana kad će bazeni popustiti, a Obrovac još jednom popuniti stranice u crnoj kronici, pišu 24sata.

Simbol promašenih investicija 

Ovim putem pozivam sve institucije da se barem jedna od njih mnogobrojnih uhvati u koštac s problemima nad Obrovcem te nam osigura svima zdravu i sigurnu budućnost. Pod institucijama prvenstveno mislim na državne jer ove lokalne ne samo da nisu zainteresirane, nego nisu sposobne spriječiti ni curenje vode u kotliću, a kamoli mazuta iz podzemnih voda i lužine iz bazena – kaže Matić, koji je i vijećnik Mosta u Županijskoj skupštini Zadra, gdje se uhvatio upravo te teme od prvog dana mandata i aktualizira je na svakoj sjednici.

Podsjetimo, Tvornica glinice Jadral postala je simbol promašenih investicija u Jugoslaviji jer se nakon skupe investicije pokazalo da nema dovoljno boksita u zemlji da bi bila isplativa. Tvornicu su zatvorili 80-ih godina prošlog stoljeća, a u spremnicima su ostale stotine kubika mazuta, za koji se ne zna gdje je “nestao”, pa se pretpostavlja da su ga jednostavno ispustili u krško tlo. Uz to, i bazene s otrovnom lužinom pokušali su sanirati 2003. godine, ali lužina je još u bazenima, bez ikakve vidljive zaštite, te nošena vjetrom i podzemnim putevima završava i u gradu Obrovcu. Godine 2010. opet su sanirali bazene i utrošeno je 135 milijuna kuna na čišćenje. Međutim, mazuta još ima i dalje zagađuje rijeku, a potom i more…

Interventni policajac koji je na Božić u Gospiću kao pješak teško stradao u prometnoj nesreći izvan je životne opasnosti, stanje mu se bitno poboljšalo, doznaje Hina u zadarskoj bolnici, u Odvjetništvu u Gospiću doznaje se da traje ispitivanje vozačice i suvozača koji su pobjegli s mjesta nesreće.

Glasnogovornik bolnice Edi Karuc kaže da se 52-godišnjak oporavlja na Odjelu neurologije jer je zadobio tešku ozljedu glave i prelome lica, no da nije bilo potrebe za operacijom i da bi „sve trebalo biti dobro“.

“Pacijent se pridiže iz kreveta i pomalo hrani, odnosno njegovo se stanje u ovih par dana bitno poboljšalo”, rekao je Karuc.

Za stradavanje policajca sumnjiči se 19-godišnjakinja, te policija u kaznenoj prijavi navodi da je ona 25. prosinca u 6.20 sati prouzročila prometnu nesreću na način da je upravljala osobnim automobilom njemačke nacionalne oznake iz smjera Gospića u smjeru Smiljanskog Polja, i zbog nekretanja sredinom obilježene kolničke trake prednjom desnom stranom automobila udarila u 52-godišnjeg pješaka koji se kretao uz kolnik.

Glasnogovornica Općinskog državnog odvjetništva (ODO) u Gospiću Maša Jurjević kazala je Hini da se sada, u subotu u jutarnjim satima, provodi saslušavanje 19-godišnjakinje iz Gospića zbog osnova sumnje da je počinila tri kaznena djela i to izazivanje prometne nesreće, nepružanje pomoći i sprječavanje dokazivanja.

Saslušava se i 21-godišnjak iz Gospića zbog osnove sumnje da je kao suvozač počinio kaznena djela nepružanja pomoći i sprječavanje dokazivanja.

Naime, kako je ranije izvijestila policija, nakon nesreće se vozačica automobila, s 21-godišnjim suvozačem, odvezla automobilom s mjesta prometne nesreće, nisu pružili pomoć pješaku iako su to mogli učiniti bez veće opasnosti za sebe ili drugoga, te o tome nisu obavijestili policiju, iako su oboje bili svjesni da je pješak ozlijeđen.

„Potom su se s ciljem prikrivanja prometne nesreće ponovno vratili na mjesto prometne nesreće i s kolnika uklonili desni retrovizor koji je otpao s automobila kojim je 19-godišnjakinja upravljala“, stoji u priopćenju.

Glasnogovornica Jurjević kaže da o daljnjem rijeku istrage za sada ne može reći puno, jer traje dokazna radnja prvog ispitivanja, te se još ne zna hoće li ODO podnijeti zahtjev za istražni zatvor ili pustiti osumnjičenike na slobodu, možda uz neku mjeru opreza ili bez ikakvih mjera opreza.

„Nakon svih provedenih dokaznih radnji, utvrdit će se tko je vozio i što se dogodilo, te se sada uhićenici saslušavaju na okolnosti utvrđene u kriminalističkom istraživanju, o čemu je javnost izvijestila Ličko-senjska Policijska uprava“; rekla je Jurjević.

Ako bude predložen istražni zatvor, uhićenici će iz Gospića biti dovedeni na karlovački Županijski sud sucu istrage na ponovno saslušavanje.