Početkom rujna otvorit će se prva specijalizirana igraonica u Zadru i okolici na čak 250 kvadratnih metara prostora.

Osim iznimno velikog posebno prilagođenog zabavi ali i edukaciji vaših najmlađih, jedini nudimo uslugu prijevoza djece, topli obrok te stručno i educirano osoblje.

– Ovisno o potrebi i željama roditelja ali i djece, možemo organizirati specijalizirane radionice – od učenja jezika do zajedničkih sportskih aktivnosti, kazala je direktorica Zadraone Gordana Lovrinović.

Zadraona je u potpunosti prilagođena djeci s posebnim potrebama – od sanitarnih čvorova do posebno dizajniranih igračaka.

– Prostor je osmišljen i dizajniran da se djeca u njemu osjećaju posebno. Uvelike smo tome doprinijeli igračkama koje su uistinu posebne. Sadržajno su osmišljenje da bi djeca razvijala kako osjećaj pripadnosti i zajednice, te fizički i mentalno bila sprema za sve izazove koje djetinjstvo stavlja pred njih, kazala nam je Ivana Parić suvlasnica Zadraone.

Posebnost ponude Zadraone svakako je osiguranje djece koje je osigurano svakom korisniku naše igraonice.

Želite li i vi svoje dijete upisati u Zadraonu, javiti se možete na broje mobitela 091/521-9975 ili na email zadarskosunce@gmail.com. Upisi traju do 1. rujna a početak rada je 7. rujna.

Igraonica će biti smještena u sklopu kompleksa IN centra, na adresi Franka Lisice 42 u Zadru.

Na bazenu Kolovare u organizaciji PK Zadar održano  je županijsko natjecanje „Ljeto 2015“, na kome su nastupila tri kluba iz županije,  PK Jadera sa 51 članom, PK Zadar sa 121 članom te PK Dupin iz Biograda sa 60 članova, Natjecatelji su bili podijeljeni u 6 kategorija: A – 2000. i stariji, B – 2001/2002, C -2003/2004, D -2005, E– 2006, F -2007 te G – 2008. i mlađi. Na programu su bile 50 m discipline slobodno, leđno, prsno i delfin dok su najmlađi natjecatelji G kategorije plivali 50 m noge slobodno. Zanimljivo je PK Zadar imao najmanji broj predstavnika na natjecanju  a da su osvojili 56 medalja (23 zlatna, 20 srebrnih i 13 brončanih medalja).  Pa krenimo redom: 

Po dvije zlatne medalje su osvojili: Leo Bavdek, Lovre Jerak, Ema Krstić, Šimun Srzić, Ellena Šušteršić i Mirta Zubčić.

Po jednu zlatnu i jednu srebrnu medalju su osvojili: Nikita Baraba, Barbara Ćustić, Petra Dobrić, Matej Maraš, Mia Klasić i Tonka Krstić.

Jednu zlatnu i jednu brončanu medalju su osvojili: Duje Grgić i Josip Bepo Srzić.

Dvije srebrne medalje osvojili su: Piero Bajlo, Noa Kuman i Frane Surać, dok su po dvije brončane medalje osvojili: Ante Nižić i Lucija Stipanić.

Po jednu srebrnu i jednu brončanu medalju osvojili su: Diego Bajlo i Josip Budak.

Do zlatne medalje doplivali su i Pavle Mandić, Dorijan Marin i Filip Smolić, srebra su osvolji: Stjepan Baraba Čulina, Sandro Barić, Stipe Kasun, Vito Petani, Paula Surać i Roko Zubčić, dok su do brončane medalje stigli Dora Grubelić, Barbara Marin, Anđelo Šabić i Mateo Škalec.

Naši najmlađi natjecatelji na ovom natjecanju su bili Duje Srzić (2010) u muškoj konkurenciji, a u ženskoj Dora Grubelić (2009) koja je na ovom natjecanju doplivala i do svoje prve medalje nakon što je tek nedavno završila našu obuku neplivača.
– Čestitamo svim plivačima koji su nastupili kao i trenerima,a posebne čestitke najmlađima koji su po prvi put nastupili na natjecanju za naš klub kratko je kazao voditelj – trener u PK Jaderi, Marijan Čulina profesor.

Natjecatelji PK Jadere na Ljetu 2015: Adam Babac, Diego Bajlo, Piero Bajlo, Nikita Baraba, Stjepan Baraba Čulina, Sandro Barić, Leo Bavdek, Josip Budak, Barbara Ćustić, Petra Dobrić, Donata Gjergja, Duje Grgić, Roko Grgić, Ana Grubelić, Dora Grubelić, Lovre Jerak, Nikol  Kardum, Stipe Kasun, Mia Klasić, Petra Kovačević, Ema Krstić, Tonka Krstić, Noa Kuman, Pavle  Mandić, Tijana Mandić, Marija Maraš, Matej Maraš, Barbara Marin, Dorijan Marin, Maria Noa Maruna, Mia Molnar, Ante Nižić, Mario Patalaha, Vito  Petani, Zvone Pleslić, Andrija Smolić, Filip Smolić, Duje Srzić, Josip Bepo Srzić, Šimun Srzić, Lucija Stipanić, Frane Surać, Paula Surać, Anđelo Šabić, Ante Šikić, Mateo Škalec, Ellena Šušteršić, Luka Vedrić, Mirta Zubčić, Roko Zubčić, Dominik Zurak. Treneri koji su vodili ekipu: Marijan Čulina, prof., Ante Džaja prof., Edgar Nimac i Karlo Vukić.

O pozitivnoj atmosferi koja vlada na trenizima a ne samo na njima nego i ozračje koje se osjeća u klubu je doista pozitivno. Radna je atmosfera, treneri znaju i pored ove paklene vrućine dozirati trenige tako da ono stoji da je umor ali se može izdržati kad se dozira . Trenutno za sljedećih nekoliko dana program je popunjen, prvo što je u subotu se odlazi na noge Junaku u Sinj u 18,30 sati , odigrati prijateljski susret, a nakon toga sve je usredotočeno na žrijeb i izvlačenje kupa 04. kolovoza. Sam trener Dragan Blatnjak će:

– Nastavljamo ustaljenom praksom subotom odigravati prijateljske susrete poslije napornih treniga. Ovaj put je na neki način pun pogodak, odlazimo na noge Junaku iz Sinja koji je pretendent za osvajanje prvog mjesta i povratak među Drugoligaše. Očekujem dobru utakmicu predstaviti se u pravom svjetlu u utakmici gdje ćemo u stožeru još jednom uvjeriti se u vlastite mogućnosti svakog igrača u srazu sa igračima iz iste razini natjecanja treće lige. Očekuje nas i kup natjecanje kod izvlačenja očekujem da dobijemo atraktivnog protivnika i da igramo doma a cilj je ući među 16 klubova, kazao nam je Blatnjak.

Drugu godinu zaredom festival hrvatskog dokumentarnog filma Liburnia Film Festival najbolje dokumentarce s izdanja od godine ranije donosi u brojne manje i veće hrvatske gradove, u programu pod nazivom “Liburnia uplovljava”.

Ove je godine Liburnia već „uplovila“ u Zagreb i Rijeku, 21. srpnja uplovila je u Silbu, a tamo se vraća i 4. te 11. kolovoza. Osim Silbe, tijekom ljeta Liburnia će uploviti i na dva umjetnička festivala, Mošćenički Umjetnički Festivalčić-MUFić 8. kolovoza, i na Škver u Malom Lošinju 15. kolovoza.

Projekcija u Silbi bit će na platou ispred škole gdje će se 4. kolovoza od 21.30 gledati najbolji filmovi 12. Liburnia Film Festivala po ocjeni žirija i publike. Prvi, Potrošeni redatelja Boruta Šeparovića, nastao je kao filmski zapis projekta 55+ a problematizira odnos društva prema umirovljenicima, dok drugi, 4. majmun redatelja Hrvoja Mabića, govori o zakulisnim zbivanjima u psihijatrijskoj bolnici Lopača blizu Rijeke.

11. kolovoza u Silbi će biti prikazan i najbolji film 11. LFF-a, Autofocus autora Borisa Poljaka, nagrađivani opservacijski dokumentarac, zatim Ovrha Nevena Hitreca, film koji je lani nagrađen za najbolji dizajn zvuka, te dobitnik posebnog priznanja u kategoriji regionalnog filma, Povratak posljednjeg Igora Paulića, o posljednjem uzniku Auschwitza. Potrošeni i Autofocus bit će prikazani i u Mošćenicama, 8. kolovoza, na festivalu MUFić.

U sklopu art-festivala Škver, u Malom Lošinju će 15. kolovoza biti prikazana tri filma. Bit će to već spomenuti Potrošeni, zatim Ljubavna odiseja Tatjane Božić, dobitnik nagrada za najbolju režiju i montažu lanjskog izdanja festivala, te Mula – skupina korijenja skupljenih zajedno redateljice Sabine Mikelić, najbolji regionalni film 12. LFF-a. Sve će projekcije biti besplatne.

13. izdanje Liburnia Film Festivala bit će održano od 25. do 29. kolovoza u lučici u Ičićima kraj Opatije. Ovogodišnja je novost uvođenje financijskih nagrada najboljim autorima hrvatskih dokumentaraca, pa je u tu svrhu pokrenuta crowdfunding kampanja. Nalazi se na platformi Indiegogo, pod imenom Support the friendliest film harbor (https://www.indiegogo.com/projects/support-the-friendliest-film-harbour#/story), a za cilj ima prikupiti 3.500 dolara, za nagradu najboljim filmovima po ocjeni žirija i publike, te za izradu nagradnih festivalskih skulptura umjetnika Saše Jantoleka. Cijeli je filmski, kao i edukacijski te zabavni program festivala – besplatan.

S ciljem ostvarenja što bolje komunikacije i povezivanja s lokalnim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima te poticanja ruralnog razvoja, Javna ustanova Park prirode Vransko jezero stoga i ove godine organizira Sajam lokalnih proizvoda Parka prirode Vransko jezero i okolice. Sajam će se održati 02.08.2015. s početkom u 18 h na infocentru i vidikovcu Kamenjak, prepoznatoj posjetiteljskoj destinaciji u Parku prirode Vransko jezero.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero pri upravljanju Parkom prirode Vransko jezero posebnu pažnju obraća usuglašavanju ciljeva očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te želja i potreba lokalnog stanovništva. Upravljanje Parkom je stoga složen zadatak koji zahtjeva pažljivo razmatranje svih otvorenih pitanja te razvoj i provedbu jasne i učinkovite politike upravljanja.

Budući je poljoprivreda glavna djelatnost lokalnog stanovništvo koje posjede ima u Parku ili njemu gravitira (Općina Stankovci 82% kućanstva posjeduje i obrađuje poljoprivredno zemljište, a u grad Benkovac 53%., općina Pakoštane 47%, na koju se odnosi poljoprivredno dobro i naselje Vrana.), željeli bismo pružiti podršku lokalnoj zajednici u boljoj organizaciji, promociji i održavanju kvalitete tradicijskih poljoprivrednih proizvoda.

Sajam omogućava predstavljanje najbližeg kruga lokalne poljoprivredne proizvodnje u samome Parku i neposrednoj okolici kroz prigodan program prodaje lokalnih proizvoda (luk, kapula, bajami, krumpir, slanutak, jari grah, bob, smokve, sir, brašno, vino, med, ulje…), prodaje i degustacije lokalnih specijaliteta te radionice tradicijskih vještina (pečenje domaćeg kruha pod pekom, pečenje pite od sira – prisnaca, priprema friganog sira s jajima, pletenje vijenaca luka i kapule), kao i predstavljane tradicijskih plesova i pjesama. Sve posjetitelje zabavljat će pomalo neobičan band Čevulje i KUD Vrana.

Poziv na izlaganje na sajmu uputili smo lokalnom stanovništvu okolice Parka iz mjesta Radošinovci, Banjevci, Vrana, Pakoštane, Donji kraj, Dobra voda, Stankovci, Benkovac, te se 20-ak OPG -ova odazvalo pozivu. Ove godine predstavit će se i udruga Rešta iz Benkovca s ekološkim i konvencionalnim proizvođačima češnjaka, kao i Udruga pčelara Velebit iz Zadra.

Prisnac je autohtono jelo koje se već stoljećima priprema na prostoru Bukovice i Ravnih kotara, a spada među hladna predjela kruha i peciva. Prisnac je kolač kojega su vrijedne domaćice pripremale najčešće za svečane prigode. Budući da u njega ide dosta sastojaka, namirnice za njegovu izradu su se znale brižno sakupljati određeno vrijeme, pogotovo skorup i domaći sir, kojih u prošlosti nije bilo tako lako pribaviti. Vrijedne ruke naših baka mijesile su ovu sočnu poslasticu koja i danas mami sve više gastro poznavatelja i ljubitelja zavičajne kuhinje. Svi oni koji se još nisu okušali u spremanju ovog specijaliteta ili ga nisu probali, moći će na našem sajmu ”Luka i igara” vidjeti i naučiti tehniku pripremanja prisnaca.

Zvijezda sajma  Allium sativum, češnjak ili luk, nekad pa tako i danas, tradicionalno se sprema spleten u vijence, obješen na hladno i suho mjesto i tako sačuvan za ostatak godine i zimu. Tijekom ljetnih mjeseci sela u zaleđu Zadarske županije, Bukovice i Ravnih kotara pretvaraju se u zemlju češnjaka jer stotine brižno ispletenih autohtonih rešti (vijenaca) češnjaka i kapule strpljivo čekaju posjetitelje i znatiželjne kupce. Upravo takav scenarij dočekat će Vas na sajmu ”Luka i igara” gdje ćete imati priliku sudjelovati u radionici i naučiti tradicionalni zanat pletenja vijenaca luka i kapule.

Kninska gradonačelnica Josipa Rimac koja ovih dana ima pune ruke posla oko organiziranja proslave 20. obljetnice Oluje, kako doznajemo, planira do kraja rujna podnijeti ostavku na tu svoju funkciju, javlja Jutarnji list.

Razlog tomu su obaveze u kampanji, budući je sredinom svibnja Predsjedništvo HDZ-a Josipu Rimac imenovalo direktoricom kampanje za parlamentarne izbore, navode u stranci.

– Zbog velikog posla koji nas očekuje oko izbora, teško da bi mogla kvalitetno raditi i onaj gradonačelnički pa se Rimac odlučila na ostavku. Potpuno će se posvetiti kampanji, stoji u priopćenju iz HDZ-a.

Prvi put Josipa Rimac sjeda na mjesto gradonačelnice 2005. godine kada je imala 25 godina, a članica HDZ-a je od 1996. godine.

Stipe Zrilić, široj javnosti poznat kao župan Zadarske županije, ujedno je i cijenjeni umjetnik. Ne čudi stoga što je sinoćnje otvorenje njegove izložbe u ninskoj Baroknoj kući privuklo brojne posjetitelje.

Otvorenju su nazočili sam autor Stipe Zrilić, ravnateljica Narodnog muzeja Zadar Renata Peroš, savjetnica za kulturu u ninskoj Gradskoj upravi Marijana Ramov, likovni kritičar Boris Žuža i gradonačelnik Nina Emil Ćurko.

– Svoja djela Zrilić je izlagao u Hrvatskoj i u inozemstvu. SAD, Japan i Češka samo su neke od zemalja gdje su se mogli pogledati njegovi radovi, rekla je Ramov.

Zrilić je u sklopu “Igre boja” izložio 30 svojih radova u tehnici suhog pastela, a prevladavaju apstraktni motivi. Izložba ima i humanitarnu notu, budući da će jedan županov rad biti doniran Ligi protiv raka, na čemu se zahvalio njezin predsjednik Branko Dukić.

Zrilić je pozvao kolege umjetnike da mu se pridruže u donaciji radova, koji će u konačnici biti izloženi u stalnom postavu na Onkološkom odjelu u zadarskoj Poliklinici.

Okupljenima se obratio i sam Zrilić, zahvalivši se gradu Ninu te je izrazio nadu kako će mu vrijeme dopustiti da se i dalje bavi slikarstvom.

Izložba je postavljena u sklopu Ninskog kulturnog ljeta i traje do 20. kolovoza. Organizatori su Grad Nin u suradnji s Narodnim muzejom Zadar.

U organizaciji Foto kluba Kornat, kojega vodi Ante Jaša, u Galeriji Otok u Kukljici upriličena je 20. međunarodna izložba fotografije “Island and sea” (Otok i more). Izložba je priređena pod pokroviteljstvom Zajednice tehničke kulture Zadarske županije. Za ovu tradicionalnu međunarodnu izložbu fotografija izabrana su djela 417 autora iz 15 zemalja u svim fotografskim tehnikama izražavanja.

Ocjenjivački odbor fotografe je nagradio zlatnom, srebrnom i brončanom plaketom za svjetlopis u bojama kao  za crnobijeli svjetlopis, te dodijelio diplome autorima kreativnih svjetlopisa za: krajolik, portret, ljude u okolišu, potankost, životinje, brod, graditeljstvo i fotografske pokuse.

Pablo Bilosnić nagrađen je zlatnom plaketom za svjetlopis u bojama „Vez“, a Boris Toman nagrađen je zlatnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Grafika 2“. Srebrne plakete dobili su Boris Kačan nagrađen je srebrnom plaketom za svjetlopis u bojama „Rajski valovi“. Jasna Marcelić nagrađena je srebrnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Kaleta“. Broncu su ponijeli Vladimir Bačić nagrađen je brončanom plaketom za svjetlopis u bojama „Nova nada“. Elvis Šmit nagrađen je brončanom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Kamariž“.

U obrazloženju Ocjenjivačkog odbora u ime kojega se potpisuje Ante Jaša, a objavljenog u katalogu izložbe, za prvonagrađene fotografe stoji slijedeće obrazloženje:

Pablo Bilosnić nagrađen je zlatnom plaketom za svjetlopis u bojama „Vez“, Slika čovjeka na pristanu u prigodi veza broda. Složeni zahvat nužno je izvršiti u tren oka. Slikovitost prizora izražena je u niskom osvjetljenju koje ističe oblike konopa, pristana, čovjeka i mora. Čovjekovu usredotočenost najbolje dočarava njegovo stajanje na jednoj nozi.

S Boris Toman nagrađen je zlatnom plaketom za crnobijeli svjetlopis „Grafika 2“. Snimio je površinu mora na kojoj se ocrtavaju crne plohe na rubovima, a bijele u sredini slike. Kroz sliku nas vode dvije usporedne razigrane dijagonale. Isprepleteni krugovi u kutu osobita su zanimljivost slike.

Ministar uprave Arsen Bauk je komentirajući datum raspisivanja izbora rekao kako mu je ovo pitanje postavljeno već nekoliko puta, pa će stoga dati upečatljiv odgovor:

Nakon priprema u Slavonskom Brodu košarkaška reprezentacija Hrvatske došla je u Zagreb u novu destinaciju za pripreme. Nakon Broda izbornik Velimir Perasović ostavio je pet igrača od onih koji su bili dosad na pripremama, a to su Rok Stipčević, Marko Ramljak, Miro Bilan, Željko Šakić, Tomislav Zubčić. Od danas 01. kolovoza u Zagrebu priključuju se Bojan Bogdanović, Damjan Rudež, Ante Tomić, Mario Hezonja i Marko Tomas, dok će se Oliver Lafayette priključiti 05. kolovoza.

Reprezentacija nastavlja s pripremama za Europsko prvenstvo 2015. u Zagrebu u sljedećem sastavu:

Oliver Lafayette, Roko Ukić, Rok Stipčević, Kruno Simon, Bojan Bogdanović, Mario Hezonja, Marko Tomas, Marko Ramljak, Damjan Rudež, Dario Šarić, Tomislav Zubčić, Željko Šakić, Ante Tomić, Luka Žorić i Miro Bilan.

Vjerojatno ste već mnogo puta u medijima i na internetu imali priliku vidjeti dramatične fotografije ili videosnimke koje nastoje prikazati zastrašujuće nezdravo djelovanje Coca Cole na organizam – komadić mesa kako se razgrađuje u popularnoj crnoj tekućini ili kako netko njome čisti WC, polira metale ili razgrađuje boju.

Pretpostavimo da nije potrebno posebno isticati da su takvi uradci senzacionalistička pretjerivanja.

No nedavno je na internetu osvanula jedna infografika koja ima pretenziju dati bolje utemeljen znanstveni uvid u ovu problematiku. Na noj bivši britanski farmaceut, bloger Niraj Naik, poznat kao The Renegade Pharmacist, ukratko predstavlja djelovanje Coca Cole na ljudski organizam u prvih sat vremena od konzumacije jedne limenke. Grafika, objavljena u Daily Mailu, za kratko je vrijeme postala vrlo viralna, piše Tportal.

Istina, u njoj ima korektnih medicinskih informacija, no još u vijek ima i pretjerivanja. Cola zasigurno nije zdrava, puno je zdravije piti čistu vodu ili limunadu bez previše šećera. Ipak bilo bi dobro znati što je od svega navedenog na infografici istina i koliko je Cola stvarno štetna.

Kako bi razriješio ovu dvojbu, portal Buzzfeed zamolio je ugledne američke stručnjake da komentiraju njezine navode. Pa krenimo redom.

Već prva tvrdnja da bi ljudi vjerojatno povraćali kada bi konzumirali 10 žlica šećera sadržanih u limenci Cole kada u njoj ne bi bilo fosforne kiseline nije točna.

Kimber Stanhope, nutricionistička biologinja s University of California Davis kaže da će velika većina ljudi bez ikakvih poteškoća konzumirati 10 žlica šećera u mnogim zaslađenim napicima bez ikakve mučnine.

Prema Stanhope također nije točna tvrdnja da će povišene razine inzulina potaknuti jetru da stvara masnoće. Naime problem nije u skoku razina inzulina već u načinu na koji će jetra procesuirati fruktozu što potvrđuje znanstveni rad koji je objavila američka nutricionistica.

Na sličan način pretjerano je i upozorenje prema kojem kofein potiče stvaranje dopamina koji pak djeluje na sličan način kao droge, odnosno heroin. Istina je da je mehanizam djelovanja sličan, no kofein ne potiče izravno dizanje razina dopamina, a posljedice se nikako ne mogu uspoređivati s djelovanjem heroina.

Michael A. Taffe, profesor neurobiologije ovisničkih poremećaja na Scripps Research Institutu ističe da kada govorimo o drogama sve treba pravilno shvatiti u kontekstu doza i tolerancije. U uobičajenim dozama kofein je neusporedivo slabija droga od heroina što potvrđuje dugogodišnje iskustvo milijuna ljubitelja kave i Coca Cole širom svijeta. Ova tvrdnja dakle nije netočna, ali je jako pretjerana.

Drugim riječima filmove o čišćenju WC-a slobodno zaboravite, oni nemaju nikakvu znanstvenu vrijednost, a ovu infografiku uzmite s određenom rezervom, a zrnom soli u glavi, kao solidnu ilustraciju, ali s nešto senzacionalističkog pretjerivanja.

U nedjelju, 2. kolovoza s početkom u 21h, zadarska će Rotonda možda po prvi put ugostiti dva neobična glazbala i to u duu – bajan i alpski rog! To je zasigurno najveća enigma publici ovogodišnjih Glazbenih večeri u Sv. Donatu, a evo i što se krije iza zagonetnog naslova Tradicija i inovacija.

Dvojica talijanskih glazbenika, Carlo Torlontano na alpskom rogu i Massimiliano Pitocco na bajanu, predstavit će Zadru još jedan način na koji dvije različite tradicije mogu supostojati jedna uz drugu, nadopunjavati se i razvijati u neočekivanom smjeru.

Biografiju hornista Torlontana, osim pedagoški rad na Glazbenom konzervatoriju Alfredo Casella u L’Aquili, krasi bogata solistička karijera s najvećim svjetskim umjetnicima, a na glasu je kao jedan od vodećih svjetskih hornista. No njegovu je pozornost zaokupio alpski rog, stari instrument nastao u kontekstu tradicijske glazbe s primarnom svrhom signaliziranja i olakšavanja komunikacije na teško prohodnom alpskom terenu. On je s vremenom postao prepoznatljivi simbol alpskog područja, a više je izvanrednih glazbenika proširilo njegov repertoar na najzahtjevnije klasične komade. Taj ogromni instrument u rukama virtuoza stvara pravu rapsodiju zvuka, stoga nimalo ne čudi da se njegovim zvukom opija gotovo cijeli svijet, no nažalost u našim je krajevima gotovo nepoznat.

Iz tradicijskog je glazbenog stvaralaštva proizišao i bajan, odnosno ruska kromatska harmonika nastala krajem 19. stoljeća u Tuli i nazvana prema ruskom trubaduru iz srednjeg vijeka. Danas taj instrument, osim važne funkcije u tradicijskoj glazbi, zauzima i poseban položaj u izvedbi klasičnog repertoara zbog specifičnog zvuka, posebno u punijem zvuku basova te općenito u čistoći zvuka. Na studij bajana u Parizu odlučio se i Pitocco, a nakon diplome 1993. godine njegova je karijera zablistala. Danas se smatra jednim od najboljih svirača bajana svoje generacije.

Široki program neobičnog dua uključuje djela baroknog J. S. Bacha, pretklasičnog L. Mozarta i cijeli niz komada suvremenih skladatelja poput R. Bartescha, G. D’Aquille, F. Farkasa, V. Zolotaryova, A. Pärta i S. Gubajduline. Pred nama je nesumnjivo još jedna interesantna glazbena večer!

Veliki toplinski val koji prolazi Bliskim Istokom zahvatio je Iran u kojem vladaju i velike vrućine i velike sparine.

Temperature od 50 stupnjeva već su paralizirale Irak gdje je zbog toga što je prevruće za rad proglašen četverodnevni državni praznik, no riječ ”vruće” poprimila je sasvim novo značenje u gradu Bandar Mahshahr u Iranu, javlja The Telegraph.

Tamo je zabilježen indeks vrućine od čak 74 stupnja celzijusa, javlja Večernji list.

Indeks vrućine kombinacija je stvarne temperature zraka i temperature točke rošenja. Izmjerena je temperatura zraka od 46 stupnjeva, ali uz temperaturu točke rošenja od 32 stupnja celzijusa, odnosnu razinu relativne vlažnosti od 47 posto dobio se osjećaj vrućine kao da je 74 stupnja celzijusa.

– To je bilo jedno od najekstremnijih čitanja ikad na svijetu – izjavio je meteorolog AccuWeathera Anthony Saglia, javlja The Telegraph.

To je samo nekoliko stupnjeva manje od najvišeg indeksa vrućine dosad koji je zabilježen u gradu Dhahran u Saudijskoj Arabiji 8. srpnja 2003. godine kada je zabilježen osjećaj vrućine od 81 stupanj celzijus.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i ove godine organizira Sajam lokalnih proizvoda Parka prirode Vransko jezero i okolice koje će se održati na vidikovcu Kamenjak 2. kolovoza s početkom u 18 sati.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero pri upravljanju Parkom prirode Vransko jezero posebnu pažnju obraća usuglašavanju ciljeva očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te želja i potreba lokalnog stanovništva. Upravljanje Parkom je stoga složen zadatak koji zahtjeva pažljivo razmatranje svih otvorenih pitanja te razvoj i provedbu jasne i učinkovite politike upravljanja.

Budući je poljoprivreda glavna djelatnost lokalnog stanovništvo koje posjede ima u Parku ili njemu gravitira (Općina Stankovci 82% kućanstva posjeduje i obrađuje poljoprivredno zemljište, a u grad Benkovac 53%., općina Pakoštane 47%, na koju se odnosi poljoprivredno dobro i naselje Vrana.), željeli bismo pružiti podršku lokalnoj zajednici u boljoj organizaciji, promociji i održavanju kvalitete tradicijskih poljoprivrednih proizvoda.

– Poziv na izlaganje na sajmu uputili smo lokalnom stanovništvu okolice Parka iz mjesta Radošinovci, Banjevci, Vrana, Pakoštane, Donji kraj, Dobra voda, Stankovci, Benkovac, te se 20-ak OPG -ova odazvalo pozivu. Ove godine predstavit će se i udruga Rešta iz Benkovca s ekološkim i konvencionalnim proizvođačima češnjaka, kao i Udruga pčelara Velebit iz Zadra, stoji u priopćenju iz PP Vransko jezero.

U nedjelju, 2. kolovoza 2015. održat će se cjelodnevna akcija „Sigurnost na moru 2015“ koju i ove godine kao akciju pojačanog nadzora pomorskog prometa istodobno organizira svih osam lučkih kapetanija duž jadranske obale i otoka s početkom u 10 sati.

U akciji nadzora sigurnosti plovidbe u zadarskom akvatoriju će sudjelovati ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić.

Na području nadzora sigurnosti plovidbe riječkog akvatorija u akciji će sudjelovati zamjenik ministra Zdenko Antešić.

Kroz koordiniranu akciju pojačanog nadzora pomorskog prometa u vrhuncu turističke sezone, kada u teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske, uz domaće plovi i više od 60 tisuća stranih plovila, nastoji se preventivno djelovati i ukazati na važnost pridržavanja svih propisa u plovidbi i time utjecati na povećanje razine sigurnosti svih sudionika u pomorskom prometu.

U akciji “Sigurnost plovidbe 2015.” sudjelovat će djelatnici i plovila svih lučkih kapetanija na Jadranu: Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik.

Naglasak i ovogodišnje akcije je na kontroli glisiranja, prekrcaja putnika na brodovima za jednodnevne izlete, nadzor brodica i jahti te plaža i koncesijskih sidrišta.

U padu manjeg sportskog zrakopolova u subotu u Daruvaru, poginule su dvije osobe.

Zrakoplov se srušio na sportskom aerodromu, a neslužbeno doznajemo kako su poginule dvije osobe koje su se nalazile u njemu.

Avion je navodno imao problema pri polijetanju zbog čega se zabio u brdo, a zatim i zapalio.

Vatrogasci, Hitna pomoć i policija su na terenu, a nakon očevida bit će poznato više informacija.

Paški trokut je ostatak drevne civilizacije koja je s izvanzemaljcima otišla na drugi planet zbog velikog potopa koji je na Zemlji nastupio u to vrijeme. Taj potop izazvali su obijesni Svemirci u namjeri da unište Zemljane.

To je ostatak svetišta neolitskih lovaca. Paški trokut je putokaz letećim tanjurima prema zviježđu Sirius jer su mu krakovi okrenuti prema jugu. To je simbol Svetog trojstva. To je trag visokorazvijene civilizacije koja je živjela na Pagu u  to vrijeme. To je slika zviježđa Cefej. Dio golemog kamenog opservatorija. Paški trokut otisak je izvanzemaljske letjelice. Na njemu su nađene krhotine  meteorita koji je uništio Atlantidu. To je mistični kalendar velikih i važnih događaja i ostatak naselja Lepenaca, koji su u vrijeme mezolitika gradili  trokutaste nastambe, pišu 24sata.

To su samo neke od teorija koje se vežu za Paški trokut, površinu od 500 četvornih metara na otoku Pagu koja se jako razlikuje od  okolnog kamenjara. Neki idu tako daleko da stigme u obliku križa na čelu svećenika Zlatka Sudca povezuju s otkrićem Paškog trokuta navodeći kako je Zlatko  Sudac u to vrijeme bio svećenik u Novalji. Zagovornici te kauzalne, uzročno-posljedične veze tvrde da je Sudčevo čelo prokrvarilo četiri dana nakon otkrića misterioznog Paškog trokuta dok se razgovaralo o trokutu.

Prvo su neobična svjetla nad Pagom primijetili lokalni policajci 1997. godine. Snimka njihova razgovora u kojem opisuju nešto što “leti dosta nisko, svijetli  i mijenja boju iz crvene u jarkožutu” nalazi se na YouTubeu.

Zatim je 1999. geodet Zdenko Grbavac mjerio Tusto brdo na Pagu za lokaciju budućeg kamenoloma.  Mjereći tlo, Grbavac je uočio pravilan trokut drugačijeg kamenja. Unutar i izvan trokuta naizgled isti kamen bio je različite boje i veličine. Bio je  svjetliji, manji i nekako kao obrađen i oblikovan. Moglo bi se pomisliti da ga je smrvila kakva suvremena drobilica kamenja, da se ne zna da se po  nepristupačnom terenu paškog kamenjara do tog mjesta ne može probiti nikakav stroj.

Čovjek je izmjerio stranice trokuta i shvatio da je trokut jednakokračan:  dvije stranice imale su duljinu 32 metra, a ona kraća 22 metra. Kamen u trokutu površine oko 500 četvornih metara bio je puno svjetliji od onog izvan. Našao  je i rupe u kamenjaru, bile su duboke 30-ak centimetara. Izgledalo je kao da je u tim rupama bilo nešto što je pridržavalo ono iznad površine, kao da su  otisak ostavile nekakvi nogari svemirskog broda.

Senzibilniji ljudi osjete pojačan magnetizam ili isijavanje nečega..
Čim se za to saznalo, domaći i turisti, znatiželjnici i znanstvenici, novinari i ufolozi sjatili su se na Pag. Počela su istraživanja, nagađanja, šuškanja,  teorije i priče. Nešto slično znanstvenici nisu našli nigdje uokolo. Ufolozi su bili izvan sebe. Neki izvori tvrde da je otada do danas blizu pola milijuna  ljudi posjetilo Paški trokut.

Postao je turistička atrakcija i vodiči su počeli posjećivati domaću varijantu Roswella s organiziranim grupama turista. Jer,  navodno su se u to vrijeme pojavljivala imisteriozna svjetla. Počela se nagađati o nadnaravnim i iscjeliteljskim moćima tog kamenja pa su dolazile skupine  ljudi i masovno odnosile kamenja iz trokuta. Neki su uzimali suvenire, neki sveto kamenje, neki odnosili materijal za istraživanje pod mikroskopom, neki  iscjeliteljske amulete ili samo “obične” srećonoše, a našlo se i trgovaca preprodavača koji su nanjušili dobru zaradu.

Zbog devastacije Novalja je 2000.  zaštitila Paški trokut. I znanstveni dokazi išli su u prilog različitim teorijama jer jednoznačnog objašnjenja nije ni bilo.